Jump to content

Naajeeriya

Iwde to Wikipedia
Naajeeriya
jeetaare leydi, leydi ndi suudu baba suɓani horem, leydi
YemreWest Africa Taƴto
Golle imaaɗe1 Yarkomaa 1963 Taƴto
LesdinkeejumNijeriya, Naigeria, Nàìjíríà Taƴto
Mutiɗa innde🇳🇬, Nigeria, NG Taƴto
Named afterMaayo Jaaliba Taƴto
Named byFlora Shaw Taƴto
Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haaludeInngilisjo Taƴto
Doondo leydiArise, O Compatriots Taƴto
Taguculture of Nigeria Taƴto
Jammoore leydiUnity and Faith, Peace and Progress, Единство и вяра, мир и прогрес, Good people, great nation, Undod a Ffydd, Heddwch a Chynnydd Taƴto
DuungalAfirik Taƴto
LesdiNaajeeriya Taƴto
LaamordeFCT Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+01:00, Africa/Lagos Taƴto
Located in or next to body of waterAtalantika Taƴto
AnnditirɗumWest Africa Taƴto
Jonde kwa'odineto9°0′0″N 8°0′0″E Taƴto
Kwa'odineto lettugal12°9′51″N 14°40′41″E Taƴto
Soɓɓire13°53′8″N 5°31′47″E Taƴto
Horɗoore4°16′13″N 6°5′13″E Taƴto
TowendiCabbal Waadi Taƴto
HoɓadeLagos Island Taƴto
Laamu sarti celluɗoleydi ndi suudu baba suɓani horem Taƴto
Birrol parti politikkiArɗiɗo Naajeeriya Taƴto
Arɗiiɗo lesdiBola Tinubu Taƴto
Office held by head of governmentArɗiɗo Naajeeriya Taƴto
Hooreejo leydiBola Tinubu Taƴto
Laamu battaa enCabinet of Nigeria Taƴto
Laamu depitee enNational Assembly of Nigeria Taƴto
Highest judicial authoritySupreme Court of Nigeria Taƴto
Central bankCentral Bank of Nigeria Taƴto
Cedenaira Taƴto
Shares border withBenen, Niiser, Caadi, Kamerun, Sawo Tome Taƴto
Driving sideright Taƴto
Electrical plug typeBS 1363, BS 546 Taƴto
Followshautugo Naajeeriya Taƴto
Replaceshautugo Naajeeriya Taƴto
Studied inNigerian studies Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttps://nigeria.gov.ng/ Taƴto
HashtagNigeria Taƴto
Golle gofernema.ng Taƴto
Deesewalflag of Nigeria Taƴto
Coat of armscoat of arms of Nigeria Taƴto
Has seal, badge, or sigilSeal of the President of Nigeria Taƴto
Official symbolDengere Taƴto
Joogarafiigeography of Nigeria Taƴto
Has characteristicpartly free country Taƴto
Taarikihistory of Nigeria Taƴto
Ndesaeconomy of Nigeria Taƴto
Annaji Aljeridemographics of Nigeria Taƴto
HoolagolMaliki Taƴto
Mobile country code621 Taƴto
Country calling code+234 Taƴto
Trunk prefix0 Taƴto
Emergency phone number112, 199 Taƴto
GS1 country code615 Taƴto
Licence plate codeWAN Taƴto
Maritime identification digits657 Taƴto
Unicode character🇳🇬 Taƴto
Category for honorary citizens of entityQ8942555 Taƴto
Category for mapsCategory:Maps of Nigeria Taƴto
Map

Naajeeriya e Hukumaare Hawtugo Naajeeriya[1] un Leydi haa Hirna Afrik.[2] ɓaawo Wayla eɗii Hakkuɗe [3]caka Hakkude sahel ɗembo e juggol Guneau ɓaawo fombina ɗun juggol Atlantica. Eɗi wooɗi jaajirka leydi ko[4] jaruuɗun kilomita 923,769 (356,669 sq mi) ɗembbo eɗi wooɗi ɗuuɗirka yimmɓe ko haa ɓuri miliyanji 216, kairi woni leydi ɓurɗi ɗuuɗirka yimɓe e Afrik, ɗembo ɗi jeweɗiɗi e duniyaaru ɓurɗi ɗuuɗirka yimmɓe Naajeeriya nɗi hauti keerol e Nijar eta wayla Chad Republic gaɗa fo wayla haa e fuuna Cameroun (Kamerun) gaɗa fuuna e ɗembo Benin(Bini) ta hirna Naajeeriya un jamhuriyawal ngal kawtugal ngal haa wooii diiweji 36 e ɗemɓo mawɗe gelle hawtugo Laamorde wonii Abuja ɗen kanjike wuudu laamu leydi ɗin. Gelle mawɗe e Naajeeriya kannje ke Laagos eɗi boo ɓaawo ɗer galluji mawɗi e duniyaru ɗembo gelle ɗiɗaaɓe ɓurɗe mawgu nder Afrik.

Naajeeriya laati lesdiiji e laamuuji ɗuuɗɗi ko adii koloñaal gila duuɓi ujunnaaje ɗiɗaɓiri ko adii jibineede Iisaa, tawi ko siwil Nok e nder teeminannde 15ɓiire ko adii jibineede Iisaa, ko ɗum woni dental nder leydi gadanal.[10] Dowla hannde oo fuɗɗii ko e koloñaal Biritaan en e nder teeminannde 19ɓiire, o ƴetti mbaadi leydi ndi hannde ndii e hawrude e Protectorate Fuɗnaange Naajeeriya e Protectorat Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1914. Biritaannaaɓe mbaɗii njuɓɓudi laamu e sariyaaji tawa ina kuutoroo laamuuji ɗi ngonaa laamuyankooji rewrude e laamuuji aadaaji. Naajeeriya wonti fedde jeytaare mum e dow laawol ñalnde 1 lewru Oktoobar hiitande ndunngu alif 1960. Nde heɓi wolde hakkunde leyɗeele tuggi r alif 1967 haa 1970, nde rewi heen ko jokkondire hakkunde laamuuji militeer en e laamuuji siwil cuɓaaɗi e demokaraasi haa nde heɓi laamu dartiingu e hitaande 1999 wooteeji hooreejo leydi Naajeeriya Ogun, Olu Obasanjo mo lannda demokaraasi leƴƴi. Kono leydi ndi ina heewi heɓde fenaande e nder wooteeji, kadi fenaande ina heewi e nder nokkuuji keewɗi e nder politik leydi Naajeeriya.

Naajeeriya ko leydi ndi leƴƴi keewɗi ngoni, ndi ko ɓuri leƴƴi 250 ina kaala ɗemɗe 500 ceertuɗe, tawi fof ina nanndi e pine keewɗe.[12][13][14] Leƴƴi tati ɓurɗi mawnude ɗii ko Hausa en to bannge worgo, Yoruba en to hirnaange, e Igbo en to fuɗnaange, kamɓe fof ɓe ngoni ko e 60% e yimɓe leydi ndii fof.[15] Ɗemngal laawɗungal ko Engele, cuɓaangal ngam wallitde ngootaagu ɗemɗe to bannge ngenndi.Doosgal lesdi Naajeeriya ɗon hokka ndimu diina de jure, nden boo ɗon mari juulɓe e Kirista'en ɓurduɓe nder duuniyaaru.[18] Naajeeriya feccii ko ina wona feccere hakkunde juulɓe, ɓe ɓuri heewde ko e bannge worgo leydi ndii, e Kerecee’en, ɓe ɓuri heewde ko e bannge worgo; diineeji ɓiɓɓe leydi, ko wayi no diineeji jeyaaɗi e leƴƴi Igbo e Yoruba, ina ngondi e ŋakkeende.

Najeriya ko leydi semmbe diiwaan e nder Afrik, kadi ko leydi hakkundeeri e nder geɗe winndere. Faggudu leydi Naajeeriya woni nayaɓo nder Afrik, 53ɓo nder duuniyaaru to bannge PIB nominal, e 27ɓo to bannge PPP. Naajeeriya ina heewi wiyeede ko Giant of Africa sabu keewal yimɓe mum e faggudu mum,[20] kadi ko kañum woni luumo ƴellitoore e nder Banke Adunaajo. Naajeeriya ko leydi sosndi Dental Afrik, kadi ko tergal e pelle winndereyankooje keewɗe, ko wayi no Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Fedde Ngenndiije Dentuɗe, NAM,[21] Fedde Faggudu Dowlaaji Hirnaange Afrik, Fedde Gollondiral Lislaam e OPEP. Kadi ina jeyaa e fedde leyɗeele MINT ɗe ngonaa laamuyankooje, ina jeyaa e faggudu Next Eleven.

Innde Naajeeriya iwdi ko e maayo Niiseer ngo dogata e nder leydi ndi. Ndee innde sosaa ko ñalnde 8 lewru bowte hitaande 1897, ko jaayndiyanke Angalteer biyeteeɗo Flora Shaw. Ndenndaandi Niiseer keedndi ndii itti innde mum ko e ngool maayo. Iwdi innde Niiseer, nde fuɗɗinoo huutoreede ko e nokkuuji hakkundeeji maayo Niiseer tan, laaɓtaani. Ina gasa tawa konngol ngol ko waylude innde Tuareg egerew n-igerewen nde hoɗɓe e saraaji maayo hakkundeejo saraaji Timbuktu hade koloñaal Oropnaaɓe e teeminannde 19ɓiire. Ko adii nde Flora Shaw suɓata innde Niiseer, inɗe goɗɗe cifaaɗe ɗee ko nokkuuji Sosiyetee Royal Niger, Sudaan hakkundeejo, Laamu Niiseer, Sudaan Niiseer, e nokkuuji Hausare.

Ko adii daartol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wasde baraas Kainji hollitii golle njamndi e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Jaltugol gila e jamaanu Neolitik haa e jamaanu njamndi waɗi ko tawa njamndi hakkundeeri waɗaaka. Won heen mbiyi karallaagal ngal ummiima bannge hirnaange ummoraade e falnde Niil. Kono jamaanu njamndi e nder falnde maayo Niiseer e diiwaan ladde ina wayi no adii naatgol njamndi e nder safaara toowɗo ko ina ɓura duuɓi 800, kam e adii ɗum e nder falnde Niil. Wiɗtooji baɗanooɗi ko ɓooyaani ina kollita wonde njamndi mboɗeeri ƴellitiima e nder Afrik worgo Sahara.

Siwil Nok ƴellitii hakkunde 1 500 ko adii jibineede Iisaa e hitaande 200 caggal Iisaa hedde hitaande 550 ko adii jibineede Iisaa e ina gasa tawa ko teeminanɗe seeɗa ko adii ɗuum.Seedeeji ɓuuɓɗi njamndi kadi njiytaama e nokkuuji e nder diiwaan Nsukka to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya : ko ina wona hitaande 2000 ko adii jibineede Iisaa to nokku Lejja[34] e hitaande 750 ko adii jibineede Iisaa e nokku Opi.

Daartol adanngol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Natal wuro Benin e juuɗe naalanke Holanndeejo e hitaande 1668. Ko nanndi e mahdi e nder caka ina gasa tawa ina hollira mahdi Benin, ɗo galle laamorɗo taariindi wuro Benin fawaa e njamndi Benin.

Taariindi Kano ina teeŋtina daartol ɓooyngol tuggi hedde hitaande 999 caggal iisa, e nder wuro-dowla Hawsa Saheliyankeewo Kano, e gure Hawsa mawɗe goɗɗe (walla Hawsa Bakwai) Daura, Hadeija, Kano, Katsina, Zazzau, Rano, e Gobir fof ina mbinndaa daartol ummoriingol e teeminannde 10ɓiire. Nde Lislaam yaaji gila e teeminannde 7ɓiire caggal Iisaa, nokku oo anndiraa Sudaan walla Bilad Al Sudaan (Engele: Leydi ɓaleeɓe). Nde tawnoo yimɓe ɓee ina njokkondiri seeɗa e pinal juulɓe aarabeeɓe worgo Afrik, ɓe puɗɗii ko njulaagu hakkunde Sahara, ɓe mbiyatnoo ɓe Al-Sudan (maanaa « ɓaleeɓe ») nde tawnoo ɓe njiytiraa ko ɓe feccere yaajnde e juulɓe duniya. Won nate taariiha arandeeje ɗe daartiyankooɓe aarabeeɓe e juulɓe e yontaaji hakkundeeji e annduɓe geɗe leydi mbiyata laamu Kanem–Bornu ko nokku ɓurɗo mawnude e diiwaan oo ngam ƴellitaare lislaam.[citation needed]

Laamu Nri mo leñol Igbo ngol semmbini nder teeminannde 10ɓiire, o jokki haa o dañi laamu makko e juuɗe Angalteer e hitaande 1911.[35][36] Nri laaminoo ko Eze Nri, wuro Nri ina hiisee wonde ko kañum woni sosngo pinal Igbo. Nri e Aguleri, ɗo daartol tagoore Igbo ummorii, woni ko e leydi leñol Umeuri. Terɗe leñol ngol ina njokki e leƴƴi mum en haa e laamɗo mawɗo biyeteeɗo Eri.[37] E nder Afrik hirnaange, njamndiiji ɓurɗi ɓooyde peewnaaɗi e kuutoragol peeje wax majjuɗe ɗee ko Igbo-Ukwu, wuro ngo Nri woni e mum.[35]

Laamuuji Yorubaaji Ife e Oyo to fuɗnaange-rewo Naajeeriya mbaɗti mawnude e nder teeminannde 12ɓiire[38][39] e 14ɓiire[40]. Maandeeji ɓurɗi ɓooyde e koɗki aadee e nokku Ife hannde oo, ummorii ko e teeminannde 9ɓiire,[38] e pinal mum kaɓirɗe ina waɗi nate terakota e njamndi.

Jamanuuji ko adii koloñaal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E teeminannde 16ɓiire, wiɗtooɓe Purtugeec en ngoni Oropnaaɓe adanɓe fuɗɗaade njulaagu teeŋtungu, toowngu e leƴƴi fuɗnaange Naajeeriya, to porto mo ɓe inniri Lagos (Eko ko adii) e to Calabar e sara diiwaan Slave Coast. Oropnaaɓe ina njeeyda marsandiis e leƴƴi to bannge geec ; njulaagu daande maayo e Oropnaaɓe kadi ko fuɗɗoode njulaagu jiyaaɓe Atlantik.[41] Port Calabar to bannge taariindi Bight of Biafra (ko heewi wiyeede hannde ko Bight of Bonny) wonti gooto e nokkuuji ɓurɗi mawnude e njulaagu jiyaaɓe e nder Afrik hirnaange e ooɗoo sahaa. Portooji maccuɓe mawɗi goɗɗi ina tawee e Badagry, Lagos to maayo Benin, e duunde Bonny to maayo Biafra.[41][42] Ko ɓuri heewde e nawaaɓe e ɗeen portooji nanngaa ko e hareeji e hareeji.[43] Heewi wonde ko nanngaaɓe ɓee ngartiraa e leydi jaaltaaɓe ɓee, ko golle doole ; ɓe ngoni ko e pinal seeɗa-seeɗa, ɓe naatnee e renndo jaaltaaɓe. Laabi maccuɓe mbaɗaama e nder leydi Najeriya fof jokkondirɗi e nokkuuji hinndeeji e portooji mawɗi daande maayo. Won e laamlaamuuji ɓurɗi heewde njulaagu jiyaaɓe tawtoranooɓe njulaagu jiyaaɓe Atlantik ina njokkondiri e Laamu Benin Edo to fuɗnaange, Laamu Oyo to fuɗnaange-rewo, e Konfederaasiyoŋ Aro to fuɗnaange-rewo.Laamu Benin duumiima hakkunde teeminannde 15ɓiire e 19ɓiire.[44] Oyo, e nder leydi mum ɓurndi mawnude e darorɗe teeminannde 17ɓiire haa fuɗɗoode teeminannde 18ɓiire, yaajtini semmbe mum gila hirnaange Naajeeriya haa Togo hannde oo.

To bannge worgo, hareeji ɗi ndartaaki hakkunde gure-dowlaaji Hausa en e ustaare laamu Bornu addani leñol Fulɓe heɓde yahrude yeeso e nder diiwaan hee. Haa jooni, Fulɓe, leñol gonngol e njilluuji, ɓuri waawde yahde ko e diiwaan Saheli, mo jeereende mum woni, to fuɗnaange Sudaan, ina rewi jawdi, ina reena njulaagu e jillondirde e leƴƴi Sudaan. E fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire, Usmaan dan Fodio ardiima jihaadi cemmbinndi e Laamlaamuuji Hawsa en, o sosi Kalifaandi Sokoto hakkundeejo. Ndeen laamu, tawi ko ɗemngal Arab woni ɗemngal mum laawɗungal, mawni no feewi e les njiimaandi makko e njiimaandi iwdi makko, nelduɓe konuuji njiimaandi e kala bannge. Laamu mawngu nguu, ngu alaa ko woni e mum, jokkondiri fuɗnaange e diiwaan hirnaange Sudaan, ngu waɗi njilluuji dow fuɗnaange ngam heɓtude geɗe Laamaandi Oyo (Kwara hannde oo), ngu yahri yeeso feewde e ɓernde Yoruba en wiyeteende Ibadan, haa yettii geec Atlantik. Leydi ndi laamu nguu joginoo ndii ina waɗi ko ɓuri heewde e nokkuuji hannde ɗii to bannge worgo e hakkundeere leydi Najeriya. Sultan oo neldi amiiruuji ngam tabitinde laamu e dow leyɗeele keɓtinaaɗe ɗee, e ƴellitde siwil lislaam ; emiruuji ɗii kadi ɓeydii alɗude e doole rewrude e njulaagu e maccungaagu. E kitaale 1890, jiyaaɓe ɓurɓe heewde e winndere ndee, fotde miliyoŋaaji ɗiɗi, ina keewi e nder terɗe Kalifaandi Sokoto. Huutoraade golle maccuɓe ina yaaji, haa teeŋti noon e ndema.E sahaa nde nde feccii e hitaande 1903 e nder koloniiji Orop ceertuɗi, Kalifaandi Sokoto ina jeyaa e leyɗeele ɓurɗe mawnude e nder Afrik ko adii koloñaal.[46]

Waylude yamiroore sariya (haɗde njulaagu jiyaaɓe e Atlantik e hitaande 1807) e yamiroore faggudu (yiɗde deeƴre politik e renndo) addani ko ɓuri heewde e leyɗeele Orop wallitde ndema geɗe ndema, ko wayi no paltoor, ngam huutoraade ɗum e nder gollorɗe Orop . Njulaagu jiyaaɓe jokki caggal nde haɗaa, nde tawnoo jom en jawɗeele en ina cooda jiyaaɓe e saraaji maayo e juuɗe jiyaaɓe jeyaaɓe e leydi ndii. Eskaadron leydi Angalteer to Afrik worgo yiɗiino haɗde jom en jawɗeele en e nder maayo. Maccuɓe hisnaaɓe ɓee nawaama to Freetown, koloni to Afrik hirnaange, mo Lietnaa John Clarkson sosi e fuɗɗoode ngam hoɗnude jiyaaɓe ɓe Angalteer woppi to Amerik worgo caggal wolde Aameerik.

Koloñaal Angalteer

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Angalteer naati e hare laamu Lagos, nde yani e Lagos e hitaande 1851, o riiwti Oba Kosoko, jom njulaagu jiyaaɓe, o walli ngam sosde Oba Akitoye, jom doole en, o siifondiri nanondiral hakkunde Angalteer e Lagos ñalnde 1 lewru Yarkomaa 1852. Angalteer heɓti Lagos koloni korona e lewru ut 1861 e nanondiral cession Lagos. Misiyoŋaaji Angalteer njaajni golle mum en, njahi haa ɓurti e nder leydi. E hitaande 1864, Samuel Ajayi Crowther wonti biskop Afriknaajo gadano e nder Egliis Angalteer.

Bannge Koloni Lagos

E hitaande 1885, wiyde Angalteer ina jogii doole e nder Afrik hirnaange, heɓi njeenaari e leyɗeele Orop goɗɗe e nder batu Berlin. Hitaande rewtunde ndee, nde ƴetti Sosiyetee Royal Niiseer e gardagol Sir George Taubman Goldie. E darorɗe teeminannde 19ɓiire e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire, sosiyetee oo dañii nafoore mawnde e jiimde laamlaamuuji hoɗɓe jeyaaɓe e maayo Niiseer, Angalteer heɓti Benin e hitaande 1897, e nder wolde Anglo-Aro (1901-1902), fooli luutndiiɓe woɗɓe. Foolde ɗeen dowlaaji udditi nokku Niiseer oo e njiimaandi Angalteer. E hitaande 1900, leydi sosiyetee oo naati e les njiimaandi laamu Angalteer, o sosi Protectorate Sud Nigeria, ko ɗum woni protectorat Angalteer, jeyaa ko e laamu Angalteer.

Joomiraawo e debbo Lugard, hitaande 1908
Laamɗo Kano e konu pucci, 1911

E hitaande 1902, Angalteer fuɗɗiima waɗde feere ngam yahde worgo e nder Kalifaandi Sokoto. Seneraal Angalteer biyeteeɗo Lord Frederick Lugard ko Biro Koloñaal halfinaa ɗum ngam huutoraade ajenda oo. Lugard huutoriima luural hakkunde heewɓe e emiir en wonɓe e nokkuuji fuɗnaange kalifaandi e laamu Sokoto hakkundeejo ngam haɗde kala deftordu nde o gollotoo feewde laamorgo ngoo. Nde Angalteer ɓadtii wuro Sokoto, Sultan Muhammadu Attahiru I yuɓɓini difagol jaawngol wuro ngoo, o haɓi e konu Angalteer ardinoongu yahrude yeeso. Doole Angalteer njaawnii, neldi Attahiru I e ujunnaaje ujunnaaje almuɓɓe mum e hijra Mahdist en. To bannge worgo-fuɗnaange, ustaare laamu Bornu addani Emiraaji Borno ɗi Angalteer jiimnoo, ɗi ndarni Abubakar Garbai mo Borno laamɗo.

E hitaande 1903, nafoore Angalteer e wolde Kano rokki ɓe mbaawkaaji logistique ngam deeƴnude ɓernde Kalifaandi Sokoto e geɗe laamu Bornu ɓooyngu. Ñalnde 13 marse 1903, to luumo mawngo Sokoto, wiziir cakkitiiɗo kalifaandi oo jaɓi laamu Angalteer e dow laabi. Angalteer toɗɗii Muhammadu Attahiru II yo won kaliifa keso. Lugard momti kalifaandi kono o jokki tiitoonde sultan ngam wonde darnde maantiniinde e nder Protectorat Fuɗnaange Naajeeriya yuɓɓinaaɗo keso oo. Ndeeɗoo heddiinde wonti ko anndiraa « Diiso Sultan Sokoto ». E lewru suwee 1903, Angalteer fooli heddiiɓe e konu worgo Attahiru. E hitaande 1906, denndaangal haɓaade laamu Angalteer gasii.

Nnamdi Azikiwe, Ardiiɗo Naajeeriya gadano (1963-1966)

Ñalnde 1 lewru Yarkomaa 1914, Angalteer hawritii e dow laawol, Protektoraat Nijeeriya Fuɗnaange e Protektoraat Fuɗnaange Nijeeriya, ɓe mbaɗti ɗum en Koloni e Protektoraaji Naajeeriya. To bannge laamu, leydi Naajeeriya heddii ina feccii e Protectorat Fuɗnaange e Fuɗnaange e Koloni Lagos. Hoɗɓe e diiwaan fuɗnaange oo ɓuri jogaade jokkondiral, faggudu e pinal, e Angalteer e Oropnaaɓe woɗɓe sabu faggudu daande maayo.[48] Misiyoŋaaji kerecee en mbaɗii duɗe jaŋde hirnaange e nder protektoraaji ɗii. E nder politik leydi Angalteer jowitiingal e laamuuji ɗi ngonaa juutɗi e tabitinde aadaaji lislaam, laamu nguu semmbinaani golle misiyoŋaaji kerecee en to bannge worgo, to bannge lislaam leydi ndii.

E nder caka teeminannde 20ɓiire caggal wolde adunaare ɗimmere, ɓuuɓol ngam jeytaare ina yaaji e nder Afrik, ngam jaabaade ɓeydagol ngenndiyaŋkaagal Naajeeriya e ɗaɓɓaande jeytaare, doosɗe leydi Naajeeriya jokkondirɗe ɗe laamu Biritaan ƴetti, ndartini Naajeeriya e laamu hoore mum e dow wakiliijo e ɓeydotoo ko e tuugnorgal fedde nde. E ñalngu jeytaare e hitaande 1960, ceertugol diiwanuuji e nder jaŋde hannde ndee ina teskaa. Lefol ngol, hay so ina famɗi no feewi, ina jokki haa hannde. Imbalances hakkunde woyla e fuɗnaange hollitaama e nder nguurndam politik leydi Najeriya kadi. Yeru, woylaare lesdi Naajeeriya haɗi maccungaagu haa hitaande 1936 nden nder nokkuuje feere nder lesdi Naajeeriya, maccungaagu ndartinaama ɓaawo koloñaal.

Chinua Achebe, keɓɗo njeenaari Booker 2007 e njeenaari jam to njulaagu defte Almaañ 2002

Ko ɓuri heewde e binndi Naajeeriya mbinndaa ko e ɗemngal Engele, heen geɗal ko sabu ko ɓuri heewde e Naajeeriya en paami ɗemngal ngal. Binndol e nder ɗemɗe Yoruba, Hausa e Igbo (ɗemɗe tati ɓurɗe heewde yimɓe e nder leydi Nijeer) ina woodi, kono, e nder haala Hausa, yeru, ina waawi ƴeewtaade aadaaji ɓooyɗi. E Wole Soyinka, Naajeeriya ina waawi rokkude njeenaari Nobel ngam binndol. Ben Okri heɓi njeenaari Booker mawndi e hitaande 1991 ; Chinua Achebe waɗi noon e hitaande 2007. Achebe kadi heɓi njeenaari jam njulaagu defte Almaañ e hitaande 2002. Lola Shoneyin heɓi njeenaaje keewɗe ngam deftere mum wiyeteende Nguurndam sirlu rewɓe Baba Segi.

Bammbooji e nder Ojumo Oro, Diiwaal Kwara

Ko ɓuri anndeede e jimɗi ɓurɗi lollude e nder leydi Najeriya ko jimɗi palm-wine ɗi ɓuri heewde e jimɗi ɗii e kitaale 1920. Tunde King ko innde mawnde e nder fannu oo.[309][310]

E kitaale 1930, Orkestra Native Onitsha feeñi. Ɓe ƴeewtindoyii tiitooɗe renndo e mbaydiiji ceertuɗi e nder jimɗi maɓɓe.[309][310]

E kitaale 1950 e 1960, jimɗi Highlife ngonti ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii e jimɗi diiwaanuuji ko wayi no Igbo Highlife. Ko ɓuri teeŋtude e fannu oo ko fedde sukaaɓe Najeriya adannde wiyeteende Bobby Benson, Osita Osadebe, Victor Olaiya, Rex Lawson, Dr Sir Warrior e Oliver De Coque.

Davido

Duuɓi 1970 ko yonta Fela Kuti, ardiiɗo jimɗi Afrobeat - jillondirɗi e Highlife, Jazz e jimɗi Yoruba. Fela caggal mum wayliima wonti gollal renndo e hakkille ɓaleejo.[309][310]

Wizkid

E kitaale 1980, laamɗo Sunny Ade heɓi nafoore e Juju Music. Yimoowo mawɗo e yonta oo ko William Onyeabor mo nganndu-ɗaa ko kañum woni jimol Funk e Disko.

E kitaale 1990, jimɗi reggae mbayliima e nder dingiral jimɗi. Naalanke mawɗo e oon sahaa ko Majek Fashek. E nder cakkital kitaale 1990, Hip hop Music fuɗɗii dañde darnde, ardii ɗum ko golle bayɗe no Remedies, Trybes Men, JJC ekn... E nder duuɓi ɗii fof, jimɗi highlife ina njokki e ƴellitde e nder leydi ndii.

Burna Boy
CKay

E fuɗɗoode teeminannde ndee, golle lolluɗe e kitaale 2000 ko wayi no P-Square, 2face, e Dbanj ina njeyaa e ko mbaɗi batte mawɗe e ƴellitaare Afrobeats e ƴellitaare mum e nder dingiral winnderewal.

E lewru Noowammbar 2008, dingiral jimɗi leydi Najeriya (e ngal Afrik) heɓi hakkillaaji winndere nde nde MTV yuɓɓini yeewtere adannde e nder duunde nde ngam hokkude njeenaaje jimɗi Afrik to Abuja.[315] Ko ɓuri duuɓi sappo caggal ɗuum, fannu Afrobeat ina yaaji, ina waɗi naalanke hono Davido, Wizkid e Burna Boy.

Ko juulde sallah to Bauchi

Juuldeeji ɗuuɗɗi ɗon nder leydi Naajeeriya, goɗɗi nder maajum ɗon mari wakkati ko adii gartugo diinaaji mawɗi nder lesdi ndi’i ɗuuɗal leƴƴi e finaa-tawaa. Juulde mawnde julbe e Kerecee’en ina heewi mawnineede e nder laabi zi ngonaa gootum e nder leydi Naajeeriya walla tawa ko e nder yimve nokku gooto.[328] Koolol ƴellitaare turism leydi Najeriya ina gollondira e dowlaaji ngam ƴellitde juuldeeji aadaaji, ɗi mbaawi wonde jolɗe teeŋtuɗe ngam heɓde ngalu turism.[329]

Masa
Suya e soseeji
Kosai (akara)
Nkwobi

Kuugal lesdi Naajeeriya, bana kuugal Afrik hirnaange fuu, don anndi bee risku e feere-feere. Ko heewi e ɓuuɓri, leɗɗe, e ɓuuɓri ina kuutoree e nebam palme walla nebam ɗam ngam waɗde ɓuuɓri luggiɗndi e suukara keewɗo waɗeede e nguleeki no feewi e ɓuuɓri cili. Juuldeeji Naajeeriya ina keewi, ina keewi, kadi kosam luumooji e saraaji laawol, ina heewi kadi ina heewi. Suya ina heewi yeeyde e nder gure haa teeŋti noon e jamma.[330]

Ansammbele ko Duro Olowu

Industry mojobere nder Naajeeriya ɗon wallita masin nder faggudu lesdi ndi'i. Ko ɓuri heewde e ɓoornaade comci casual kono styles formal e traditional kadi ina ɓoornee fawaade e ñalngu nguu. Naajeeriya anndaaka tan e mbaydiiji mum e mbaydiiji mum, kono kadi e mbaydi mbaylaandi ndi ɓeydii heɓde njeenaari e nder winndere ndee. Euromonitor ina limta wonde luumo mooftirgel to bannge worgo Sahara ina jogii 31 miliyaar dolaar, tawi ko Najeriya ina jogii 15% e ɗeen miliyaaruuji 31 ​​dolaar.[331] Naajeeriya anndaaka tan ngam ɗuuɗal limngal limngal limngal limngal limngal limngal sirru nder finaa-tawaa maɓɓe. Ɓe njaltini kadi diisneteeɓe heewɓe ƴellitiiɓe karallaagal e njulaagu keewngu e nder laawol.

Lawol tokkingo Laamu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Naajeeriya un jamhuriyawal kautugal e tokkingo lawol laamuji maagal tokkuɗi eɗun Aameerik. Inare mo bawal yaahirki hanko wooni arɗiɗo leydi. Arɗujo leydi kanko wooni jaagorɗo ɗembo mawɗo gomnatire hawtugo; eɗun subta arɗujo eta laawol kuri'aaji yimmɓe yaari ɓurɗun mangu wa’aɗu ɗiiɗum ɗun ɗuuɓi naayi. Majalisu dotti’en eɓe ngooɗi wakiltiɓe ɓe ɗaaroɓe arɗuugal mauɗo leydi inare eɗun hautiɓe e suudu wooru ɗun inɗe National Assembly. Majalisu dotti’en ke ɓe jooɗerɗe 109 ɓe wakillentaato gaɗa koɗame diiwal hai bo gimɗo gooto gaɗa gelle mawɗe hawtugo Abuja eɗun subta memɓa’en ɓen dai eɓe ngooɗi joɗerle 360, nokkuje ɗuuɗirka joɗerle e koɗeye diiwal tantanshoto ɗuuɗirka yimmɓe.

Naajeeriya ko leydi e duungal Afirik Naajeeriya (/naɪˈdʒɪəriə/ (nanu)), ɓurndi ɗuuɗal yimmɓe nder duungal Afrik, ndi yimmɓe ɓe hiisaango yottini miliyonji 211. Keerniiɗum Kawtal Mooɓgal Naajeeriya, ɗum lesdi on haa hirnaanngeere Afrik, keeri bee Niijer haa wayla, Chadi haa wayla walaadu hirna, Kamerun haa fuuna, nden Benin haa hirna. Ndi wortoongo haa fommbina lonyoodu Gine haa nder maayo Filitiingo Atlantic. Ɗum kawtal mooɓgal diiwe (jahaaji) 36 bee 1 Laamorde kawtal cappal, laamorde ndeen haa galluure Abuuja woni. Tuuginurde lesdi (constitution) tinndini Naajeeriya dow diiwal dimukuraaɗiyya on.[6] Gallol ɓurngol mawngu e Naajeeriya ko Lagos.[5][6]

Lasgi E Ɗemle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E wooɗi ɗemle 521 nder Naajeeriya, jewenayi nɗer maaje majji. E goɗɗe geɓɓe Naajeeriya lasgi eɓe bolwiral bolle ko ɓuuri go’o ɗun subti wolɗe ɗe ɗun huutirta e hukuma Naajeeriya biaɗe ingilisii ngam hoinuuki hawtuki ko'e (hore) yimmɓe ummatore e laawol heɓirki kawtal hore ɗun ɗemle e lesdi ɗin hollingo laamu boɗejo mallakiɓe ɓe Britain ɗunɗun waɗɗi keerol maajun e ɗungu 1960. Ɗemle mawɗe ɗe ɗun wolwirta (woldata’emaje) e Naajeeriya eɗe wakilto mauɗe yalji tati ɗun ɗemle Afrik.

Lenyol nder Naajeeriya (2020)[7]

  Hausa (25%)
  Yoruba (21%)
  Ijaw (1.8%)
  Igbo (18%)
  Ibibio (3.5%)
  Tiv (2.4%)
  Fulani (6%)
  Kanuri (3%)
  Woɗɓe (19.3%)

Ɗuuɗirka ɗemle Niijer-Congo kammani Igbo, Yoruba, Ibibio, Ijaw, Fulfulde, Ogoni e Edo. Kanuri ɗeɗun woldata e woyla ta fuuna musamman e Borno ɗen e Yobe geɓal gal leyol nilo-saharanje kanjun maaboɗen bolle ɗemgal hausare un ɗemgal eɗun Afroasiatic. Fuu e wiiki ɗuuɗirka laasgi ɗi ɓuri yidgo wolɗuki e wolde ɗemgal Englishire eɗau jonɗe ɗemgal hukumare eɗun huutiraɗe semɓe e inaje hokkuki ilmu (famgo) ɗembo e inare luumɓe. Turankore e jonɗe wolɗe artuɗe un goɗɗe seɗɗaje gaɗa ɗer gelleji leydi ɗin kuuwirta e maare ɗembo ɗun woldata e maare ko e seɗɗa e goɗɗe geɓɓe karkaraje. Hausare kaire ke wooni wolɗe ɗeɗun ɓuri wolɗuuki (wolwirki) haire ɓuri ɗuuɗirka bolle eɗer mauɗe ɗemle taati ɗe ɗun wolwirta e maare e Naajeeriya. Lattaki ɓurɓe ɗuuɗuki ummatore Naajeeriya eɓe jooɗi e geɓal sareji (karkaraji) ɗemle mauɗe ɗe ɗun wolwirta e leydi ɗin ɓe lattake ɗemle kammani yimɓe faaro ɗun usl. Goɗɗe ɓurɗe maugu gaɗa ɗer ɗeɗɗen musamman Yorobanko’en e Igbo ɓe keeɓoyi (fottugo) fottuɗugo ɗemle gaɗa bolle fere-fere ɗembo ɗe eɗen ɗemle eɓe bolwira e maare.

Turanko’en pidgin ɗun Naajeeriya, lattiɗe ɗe ɗun ɓuri e noddireki pidgin ko bo e (broken english) kaire ma ɗe anɗaaɗe wolde ɗen koenoyiiki eɓe goodi tasiru geɓe fere-fere eɗau wolde. Turanko’en pidgin kobo Englishire ɗun Naajeeriya eɗun wolda e maare semɓe eɗer geɓal Niger Delta.




Wikimedia Commons: Naajeeriya – des documents multimédia.


 
Leydi e Afirik

Aljeri | Anngolaa | Benen | Boosuwaana/Botswana | Burkina Faso | Burunndi | Eritereya | Gabon | Gammbi | Gana | Gine | Gine-Biso/Gine-Bisaawo | Gine Ekwatoriyal | Kamerun | Kapu Werde | Kenya | Kodduwaar | Labiriya/Labiriyaa | Maali | Mozammbik | Muritani | Namibiya | Niiser | Niiseriya | Sarliyon | Senegaal | Somaaliya | Togo

  1. https://en.wikipedia.org/wiki/Nigeria#cite_note-14
  2. https://nigeriaembassygermany.org/about-nigeria.htm
  3. https://en.wikipedia.org/wiki/Nigeria#cite_note-14
  4. https://www.britannica.com/place/Nigeria/History
  5. Nicole Rupp, Peter Breunig & Stefanie Kahlheber, "Exploring the Nok Enigma", Antiquity 82.316, June 2008.
  6. B.E.B. Fagg, "The Nok Culture in Prehistory", Journal of the Historical Society of Nigeria 1.4, December 1959.
  7. "Africa: Nigeria". The World Factbook. Central Intelligence Agency. Retrieved 2020-06-21.