Jump to content

Roosiya

Iwde to Wikipedia
Roosiya
jeetaare leydi, secular state, leydi, transcontinental country, federation, successor state
YemrePost-Soviet states, European Union tax haven blacklist Taƴto
Golle imaaɗe862, 25 Yarkomaa 1917, 25 Bowte 1991 Taƴto
Nameꠞꠣꠡꠤꠀ Taƴto
Laamu inndeРоссийская Федерация Taƴto
LesdinkeejumРоссия, Российская Федерация Taƴto
Mutiɗa innde🇷🇺, Россия, Росія Taƴto
IPA transcriptionˈɾʉʂlɑn Taƴto
Named afterKievan Rus' Taƴto
Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haaludeRiisinkoore Taƴto
Doondo leydiState Anthem of the Russian Federation Taƴto
Taguculture of Russia Taƴto
Jammoore leydiReveal your own Russia, Datgelwch eich Rwsia eich hun, Revela la teva pròpia Rússia Taƴto
DuungalYuroopu, Aasiya Taƴto
LesdiRoosiya Taƴto
LaamordeMoscow Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+02:00 Taƴto
Located in or next to body of waterBaltic Sea, Pacific Ocean, Arctic Ocean, Black Sea, Caspian Sea Taƴto
AnnditirɗumEurasia Taƴto
Jonde kwa'odineto66°25′0″N 94°15′0″E Taƴto
Kwa'odineto lettugal65°46′52″N 169°3′25″W Taƴto
Soɓɓire81°50′35″N 59°14′22″E Taƴto
Horɗoore41°11′7″N 47°46′55″E Taƴto
Gorgal54°27′30″N 19°38′22″E Taƴto
TowendiMount Elbrus Taƴto
HoɓadeCaspian Sea Taƴto
Laamu sarti celluɗosuper-presidential republic Taƴto
Birrol parti politikkiPresident of Russia Taƴto
Arɗiiɗo lesdiVladimir Putin Taƴto
Office held by head of governmentPrime Minister of Russia Taƴto
Hooreejo leydiMikhail Mishustin Taƴto
Laamu battaa enGovernment of Russia Taƴto
Laamu depitee enFederal Assembly of the Russian Federation Taƴto
Highest judicial authorityConstitutional Court of Russia, Supreme Court of Russia Taƴto
Central bankCentral Bank of Russia Taƴto
CedeRussian ruble Taƴto
Driving sideright Taƴto
Electrical plug typeSchuko, Europlug Taƴto
FollowsRussian Soviet Federative Socialist Republic Taƴto
ReplacesRussian Soviet Federative Socialist Republic, Soviet Union Taƴto
Studied inRussian studies Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://gov.ru/ Taƴto
Hashtagrussia, Russland, Россия Taƴto
Golle gofernema.ru, .рф, .рус, .su Taƴto
Main regulatory textConstitution of Russia Taƴto
Deesewalflag of Russia Taƴto
Coat of armscoat of arms of Russia Taƴto
Joogarafiigeography of Russia Taƴto
Has characteristicnot-free country Taƴto
Taarikihistory of Russia Taƴto
List of monumentsRussian cultural heritage register Taƴto
Diina laamu anndaninon-denominational Taƴto
Patron saintAndrew the Apostle Taƴto
Separated fromSoviet Union Taƴto
Railway traffic sideright Taƴto
Open data portalOpen Data Portal Russia Taƴto
Ndesaeconomy of Russia Taƴto
Annaji Aljeridemographics of Russia Taƴto
Official observer status in organisationCERN Taƴto
Gregorian calendar start date14 Colte 1918 Taƴto
Mobile country code250 Taƴto
Country calling code+7 Taƴto
Trunk prefix8 Taƴto
GS1 country code460-469 Taƴto
Licence plate codeRUS Taƴto
Maritime identification digits273 Taƴto
Unicode character🇷🇺 Taƴto
Category for honorary citizens of entityCategory:Honorary citizens from Russia Taƴto
Category for mapsCategory:Maps of Russia Taƴto
Map

Roosiya (Riisi) walla Fedde Roosiya, ko leydi gonndi e Fuɗnaange Yuroopu e Asiiya worgo. Ko leydi ɓurndi mawnude e winndere ndee to bannge wertallo, ndi yaaji ko e nokkuuji waktuuji sappo e go’o, ndi renndini keeri leydi e leyɗeele sappo e nay.[d] Ko ndi leydi nayaɓiri ɓurndi heewde yimɓe e winndere ndee, kadi ndi leydi ɓurndi heewde yimɓe e Yuroopu. Roosiya ko leydi ndi heewi gure ina waɗi 16 nokkuuji ɗo yimɓe mum ngoni ɗoo, ina waɗi ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 100 neɗɗo. Laamorde mayre kam e wuro mayre ɓurngo mawnude ko Moscow. Saint Petersburg woni wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Roosiya, kadi ko laamorgo pinal mum.

Slav en fuɗnaange ummii ko e fedde anndiraande e nder Yuroopu hakkunde teeminannde 3th e 8th caggal iisa. Dowla Slavic fuɗnaange gadano, Kievan Rus', ummii ko e teeminannde 9th, e hitaande 988, ngo jaɓi diine Kiristaaku Ortodoks e nder laamu Bizantiin. Rus' haa jooni yani, Duchy mawɗo Moscow mawni haa wonti Tsardom Roosiya. E fuɗɗoode teeminannde 18th, Roosiya yaajnii no feewi e konu, e njiimaandi, e darnde wiɗtooɓe Roosiya, ƴellitii haa wonti laamu Roosiya, ngu heddii ko laamu tataɓuru ɓurngu mawnude e nder daartol. Kono, e Rewolison Roosiya e hitaande 1917, laamu laamɗo Roosiya momtaa, haa jooni lomtii ɗum ko SFSR Roosiya—dowla sosiyaalist gadano e winndere ndee to bannge doosɗe leydi. Caggal wolde hakkunde leyɗeele Roosiya, SFSR Roosiya sosi Dental Sowiyet e republiqueeji Sowiyet tati goɗɗi, e nder mum en ko kañum woni leydi ɓurndi mawnude e ɓurndi teeŋtude. E dow ballal miliyoŋaaji nguurndam, Dental Sowiyet waɗii ƴellitaare jaawnde e nder kitaale 1930, caggal ɗuum waɗii darnde tiiɗnde wonande leyɗeele dentuɗe Amerik e nder wolde adunaare ɗimmere, nde ardii golle mawɗe to bannge Fuɗnaange. Nde wolde huuɓtodinnde fuɗɗii, nde fotnoo haɓtaade Amerik ngam heɓde njiimaandi miijooji e doole winndereyankooje. Jamanuuji Sowiyet e teeminannde 20th yi’i yoga e golle ɓurɗe maantinde e karallaagal leydi Roosiya, ina jeyaa heen satelit gadano mo neɗɗo waɗi e yahdu neɗɗo gadano to weeyo.

E hitaande 1991, SFSR Roosiya yalti e fusde Dental Sowiyet, woni Fedde Roosiya jeytaare. Doosgal kesal ƴettaa, ngal sosi njuɓɓudi semi-president fedde nde. Gila e fuɗɗoode teeminannde ndee, ko Vladimir Putin ɓuri heewde e doosɗe politik leydi Roosiya, tawi e les njiimaandi mum, leydi ndii ina wondi e caɗeele demokaraasi, ina wayloo feewde e laamu nguu. Roosiya ina jeyaa e hareeji keewɗi e nder leyɗeele Sowiyet en ɓooyɗe e leyɗe goɗɗe, ina jeyaa heen hare mum e Georgia e hitaande 2008 e heɓtude Kirime e hitaande 2014 e juuɗe Ukrain koɗdiiɗo mum, caggal ɗuum heɓtude diiwanuuji nay goɗɗi e hitaande 2022 e nder hare nde jokki .

E nder winndere ndee, Roosiya ina jeyaa e leyɗe ɓurɗe lesɗude e peeje demokaraasi, jojjanɗe aadee e ndimaagu jaayɗe ; leydi ndii ina jogii kadi toɓɓe toowɗe ɗe nganndu-ɗaa ko fenaande. Faggudu leydi Roosiya yahrude yeeso ina jeyaa e ɓurɗe mawnude e winndere ndee, tuugii ko e ngalu mum keewngu e nder leydi hee ; ɗiɗmo e winndere ndee to bannge peewnugol petroŋ e peewnugol gaasuuji. Ko kañum ɓuri heewde kaɓirɗe nukliyeer, ko kañum woni tataɓol ɓurngol heewde ngalu konu. Roosiya ko leydi mawndi, ko leydi diiwaan. Leydi ndii ko tergal duumingal e Goomu Kisal Fedde Ngenndiije Dentuɗe ; leydi tergal G20, OSC, BRICS, APEC, OSCE, e OMC ; e leydi tergal ɓurndi mawnude e pelle caggal Sowiyet ko wayi no CIS, CSTO, e EAEU/EEU. Leydi Roosiya ina jeyaa e nokkuuji 30 jeyaaɗi e ndonaandi winndereyankoori UNESCO.

E wiyde Oxford English Dictionary, innde Engele Russia fuɗɗii feeñde ko e teeminannde 14th, nde ƴettaa ko e ɗemngal Latin Medieval : Russia, huutorteende ko e teeminannde 11th e heewde e iwdiiji Angalteer teeminannde 12th, e mbaydi mum ummorii ko e Russi, ‘the Russians’ e... -ia.[22][23] E nder taariindi hannde, leydi ndii ina heewi noddireede Kievan Rus caggal laamorgo mum.[24] Innde Latin woɗnde nde Rus' woni Ruthenia.[25]

E ɗemngal Roosiya, innde leydi ndii hannde, Россия (Rossiya), ummorii ko e innde Gerek Bizantiin, firti ko Rus’, Ρωσία (Rosía).[26] Sifaa keso innde Rus', Росия (Rosiya), ƴettaa ko e helmere Gerek, seedtinaa ko adii fof ko e hitaande 1387.[27][hoolkiso ngo ŋakki] Innde Rossiia feeñii e iwdiiji Roosiya e darorɗe teeminannde 15th, kono haa timmi e teeminannde 17th leydi ndi ɓuri heewde noddireede ko Rus’, leydi Roosiya (Russkaia zemlia), walla leydi Musku (Moskovskoe gosudarstvo), e nder mbaydiiji goɗɗi.[28][29][30] E hitaande 1721, Piyeer Mawɗo wayli innde laamu nguu, ummoraade e Laamɗo leydi Roosiya (e ɗemngal Roosiya: Русское царство) walla e ɗemngal Roosiya: Московское царство, e ɗemngal Ruisi: Moskovskoye tsarstvo)[31][32] Laamu (laamu Ruusi).[28][30]

Won kelme keewɗe e ɗemngal Russi ɗe firtata ko "Russians" e ɗemngal Engele. Innde e sifaa русский, russkiy ina firta leñol Roosiyanaaɓe. Sifaa российский, rossiiskiy ina hollita ɓiɓɓe leydi Roosiya tawa ko leñol. Ko noon kadi wonande innde ɓurnde ɓooyde ndee россиянин, rossiianyn, "Roosiya" e maanaa ɓiyleydi leydi Roosiya.[29][33]

E wiyde Primary Chronicle, konngol Rus’ ngol ummorii ko e leñol Rus’, ɓe ngonnoo ko leñol Suwed, e ɗo terɗe tati asliije laamu Rurikid ummorii.[34] Konngol Finlande ngol Suwednaaɓe, ruotsi, ina jogii iwdi ngootiri.[35] Wiɗtooji arkewolosi caggal ɗuum ɓuri tabitinde ngool miijo.[36][ƴoogirde ɓurnde moƴƴude ina haani].

Daartol adanngol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Koɗki aadee gadano e leydi Roosiya ummorii ko e jamaanu Oldowan e fuɗɗoode Paleolitik les. Ko ina wona duuɓi miliyoŋaaji ɗiɗi jooni, wakili’en Homo erectus ngummiima to duunde Taman to fuɗnaange leydi Roosiya.[37] Kuutorɗe kaaƴe, ko ina wona duuɓi miliyoŋaaji 1,5, njiytaama to Kaukasus worgo.[38] Eddaaji gonɗi e rajo-karbon ummoriiɗi e caalli Denisova e nder kaaƴe Altai ina ciftora ko Denisovan ɓurɗo ɓooyde wuuri ko ina wona duuɓi 195–122 700 jooni.[39] Fossils Denny, ko jibinannde neɗɗo ɓooynde, feccere mum ko Neanderthal e feccere Denisovan, e wuurde ko ina wona duuɓi 90 000 jooni, tawaama kadi e nder weendu nduu.[40] Roosiya wonnoo ko wuro yoga e Neandertal en cakkitiiɗi wuurde, gila e duuɓi 45 000 jooni, tawaaɗi e nder weendu Mezmaiskaya.[41]

Batte gadane ɗe neɗɗo ɓooyɗo e nder leydi Roosiya ina yahra e duuɓi 45 000, to Siberi hirnaange.[42] Yiytude heddiiɓe e pinal toowngal e nder ɓalli yimɓe hannde, ko famɗi fof duuɓi 40 000 jooni, tawaama to Kostyonki–Borshchyovo,[43] e to Sungir, ko ina wona duuɓi 34 600 jooni—ɗiin fof ko e hirnaange Roosiya.[44] Neɗɗaŋke yettiima leydi Roosiya Arktik ko famɗi fof duuɓi 40 000 jooni, to Mamontovaya Kurya.[45] Yimɓe ɓooyɓe Eurasia fuɗnaange ummoriiɓe Siberia nannduɓe e pinal Mal’ta–Buret’ e Afontova Gora ko ɓe darnde mawnde e nder renndo Ameriknaaɓe ɓooyɓe e dogooɓe-moftooɓe fuɗnaange.[46]

Teskagol Kurgan ngol ina jokki e diiwaan Volga-Dnieper to fuɗnaange Roosiya e Ukrani ko urheimat Proto-Indo-Yuroopunaaɓe.[48] Eggugol Indo-Yuroopunaaɓe adanɓe ummoraade e steppe Pontik-Kaspian to Ukraine e Roosiya saaktinii iwdi Yamnaya e ɗemɗe Inndo-Yuroopunaaɓe e nder nokkuuji mawɗi Eurasi.[49][50] Durgol yah-ngartaa ƴellitii e nder ladde Pontik-Kaspiyankeewal fuɗɗoraade e jamaanu Kalkolitik.[51] Heddiiɓe e ɗeen siwiluuji steppe njiytaama e nokkuuji ko wayi no Ipatovo, Sintashta, Arkaim, e Pazyryk, ɗi njogii batte pucci ɓurɗe anndeede e nder hare. Ko taariindi haalooɓe ɓesngu ɗemngal Ural to worgo Yuroopu, ko eggugol ummoraade Siberi fuɗɗii ko famɗi fof duuɓi 3 500 jooni.[55]

E teeminannde 3 haa 4 CE, laamu Gothic Oium ina woodi e fuɗnaange Roosiya, caggal ɗuum Huns en njippini ɗum. Hakkunde teeminannde 3th e 6th caggal iisa, Laamu Bosporan, wonnoo ko laamu Hellenistik lomtiingu koloniiji Giriik,[56] nguu kadi ina heewi njiimaandi e njilluuji gonɗi e leƴƴi hareeji ko wayi no Huns e Avars Eurasian.[57] Khazar en, ɓe iwdi mum en Turki, laamiima steppes hakkunde Kaukasus to fuɗnaange, to fuɗnaange rewrude e maayo Volga, e hirnaange haa Kiev to maayo Dnieper haa e teeminannde 10th.[58] Caggal maɓɓe ari ko Pechenegs en mbaɗi konfederaasiyoŋ mawɗo, caggal ɗuum ko Cuman en e Kipchak en ƴetti ɗum.[59]

Maamiraaɓe Roosiyanaaɓe ina njeyaa e leƴƴi Slavic en ceertuɗi e Proto-Indo-Yuroopunaaɓe, peeñɗi e bannge worgo-fuɗnaange Yuroopu c.Duuɓi 1500 jooni.[60] Slaav en fuɗnaange ina njooɗii seeɗa-seeɗa e hirnaange Roosiya (ko ina wona hakkunde Mosku e Saint-Petersburg hannde) e nder ɓoggi ɗiɗi : gooto ina ummoo Kiev feewde Suzdal e Murom hannde oo, goɗɗo oo ina ummoo Polotsk feewde Novgorod e Rostov.[61] Ko adii eggugol Slavic en, oon nokku ina hoɗnoo e leƴƴi Finno-Ugrin en. Gila e teeminannde 7th, Slaves Fuɗnaange arooɓe ɓee ina njiyloo seeɗa seeɗa e Finno-Ugrinaaɓe jeyaaɓe e leydi ndii.[62][63]

Mawɗun hollirɗum neesuji Roosiya

Boishoi wuro fijirde tokkirgo go haa Moscow neesuji Rasha ndi keɓoyi harande e ta laawol distinorde ummatore inare ɗe – ɗe woni ɗen bo e jajirka majun neesuji dinna e joɗaagu e hollurgo hirnawol duniyaaru. Winɗaɓe e anɗuɓe lasgol Roosiya ɓe yabi gamol bongol faaro maruki yumuki Turanko’en. Ha e jonii Roosiyanko’en ɓe gaɗi inɗe sombe e bauɗi e hiɓɓe ɗenno. Balle, fiijjoje, ɗuɗugo e gure ɗere-ɗere filmi. Ha e ko jonni ummatore ɗe hokki balle artuɗe e kononini tayaka e gollirka e jiituki ko yaari dau kode.

Roosiya e go wodi wuro e go ɗun inaje distinorde go UNESCO 3019 gada nɗer maɓɓe neesuji ɗi e bo ɗen goɗɗe gutule 27 ɗon ɓali eɗer goɗɗeje ɗe ɗun siryi. Mawɗe leddi Roosiya ɗe duniyaaru hanje ma ɗe yaɓi gamol faaro sakugo neesuji Roosiya e fuu dunjaru – halama leydi ɗi Roosiya shila ga ko e ɗiɗi ɗun heɓi fuɗɗaɗe tun zaman Tsardom, ɗenbo e ɗi ɗer Toggore makamiji e shaidaki. E ɗun wada kaute e Bear Roosiya e inna Roosiya. E ɗau Areji ɗi kononi leydi ɗin. E ɗun Hosha goyaɗi matryeshka e ɗau nan dirɗun neesuji Roosiya.

Kartal topografi leydi Roosiya
Roosiya

Leydi Roosiya mawndi ina yaaji e dow fuɗnaange Yuroopu e bannge worgo Aasi.[227] Nde fawii ko e daande maayo ɓurngo worgo Yuroopu ; ina jogii daande maayo nayaɓere ɓurnde juutde e winndere ndee, ko ina ɓura 37 653 km (23 396 mi).[f][229] Roosiya ina woni hakkunde latitude 41° e 82° N, e njuuteendi 19° E e 169° W, ina yaaji fotde 9 000 km ( 600 mi) fuɗnaange haa hirnaange, e 2 500 haa 4 000 km (1 600 haa 2 500 mi) fuɗnaange haa fuɗnaange.[230] Roosiya, to bannge leydi, ɓuri duuɗe tati mawnude,[g] ina jogii wertallo leydi no Pluton nii.[231]

Roosiya ina jogii koɗli mawɗi jeenay, ina tawee e diiwanuuji ɓurɗi fuɗnaange, ɗi ndenndi feccere mawnde e koɗli Kaukasus (ina waɗi koɗli Elbrus, ɗi 5 642 m (18 510 ft) woni ko ɓuri toowde e Roosiya e Yuroopu);[9]. ] koɗli Altay e Sayan to Siberi; e nder Fuɗnaange Siberi e nder duunde Kamchatka to Fuɗnaange ɓadiiɗo Roosiya (ina waɗi Klyuchevskaya Sopka, mo 4 750 m (15 584 ft) woni ɓuuɓol ɓurngol toowde e nder Yuroopu).[232][233] Koye Ural, dogduɗe fuɗnaange haa fuɗnaange rewrude e hirnaange leydi ndii, ina keewi ngalu, ina mbaɗa keeri gaadanteeji hakkunde Yuroopu e Asii.[234] Toɓɓere ɓurnde lesɗude e nder leydi Roosiya e Yuroopu, woni ko e hoore maayo Kaspi, ɗo ɓuuɓol Kaspi yettotoo ko ina wona meeteruuji 29 (95,1 ft) les ɓuuɓol maayo.[235]

Roosiya, ko gooto e leyɗeele tati tan e nder winndere ndee, keerorɗe geec tati,[227] ina jokkondiri e geecuuji keewɗi.[h][236] Duuɗe mum mawɗe e arsipelaaji ina njeyaa heen Novaya Zemlya, leydi Franz Josef, Severnaya Zemlya, leydi kesiri Duunde Siberi, duunde Wrangel, duunde Kuril (nay heen ina luurdi e Japon), e Sakalin.[237][238] Duundeeji Diomede, ɗi Roosiya e Amerik njiimi, ina ceerti tan ko 3,8 km (2,4 miil);[239] e duunde Kunashir e nder duuɗe Kuril ina woɗɗi tan 20 km (12,4 mi) e Hokkaido, Japon.[2]

Roosiya, leydi ndi ko ina tolnoo e 100 000 maayo,[227] ina jeyaa e leyɗeele ɓurɗe mawnude e winndere ndee, tawi noon maayooji mum ina njogii ko ina tolnoo e feccere e ndiyam laaɓɗam e nder winndere ndee.[233] Lake Baikal, ɓurnde mawnude e ɓurnde maantinde e nder ndiyam laaɓɗam e nder leydi Roosiya, ko maayo ɓurngo luggiɗde, laaɓtungo, ɓurngo ɓooyde e ɓurngo yaajde e winndere ndee, ina waɗi ko ina ɓura joyaɓal ndiyam laaɓɗam e nder winndere ndee.[240] Ladoga e Onega to fuɗnaange-rewo leydi Roosiya ko maayooji ɗiɗi ɓurɗi mawnude e nder Yuroopu.[227] Roosiya woni ɗiɗaɓo caggal Beresiil e keewal ndiyam kesam-hesaagu.[241] Volga to bannge hirnaange Roosiya, mo heewɓe cikkata ko maayo ngenndiijo Roosiya, ko maayo ɓurngo juutde e Yuroopu ; e waɗde Delta Volga, woni delta maayo ɓurɗo mawnude e nder duunde he.[242] Maayooji Siberi ɗi Ob, Yenisey, Lena, e Amur ina njeyaa e maayooji ɓurɗi juutde e winndere nde.[243]

Köppen renndinde weeyo leydi Roosiya

Mawnugol leydi Roosiya e woɗɗude nokkuuji mum keewɗi e geec ina addana ɗum ɓurde heewde nguleeki weeyo e nder ko ɓuri heewde e leydi ndii, so wonaa e nder tundra e fuɗnaange-rewo ɓurɗo toowde. Koɗli to fuɗnaange e fuɗnaange ina kaɗa dogdu henndu ngulndu ummoraade e geec Inndo e Pasifik, tawi noon, ŋorol Yuroopu ngol ina rewi bannge hirnaange e worgo mum ina uddita ɗum ngam heɓde semmbe ummoraade e geec Atlantik e Arktik.[244] Ko ɓuri heewde e fuɗnaange-rewo Roosiya e Siberi ina njogii weeyo ɓuuɓngo, tawi ndunngu ina tiiɗi no feewi e nder diiwanuuji nder worgo-fuɗnaange Siberi (ko ɓuri heewde ko Sakha, ɗo Pole Fuɗnaange-rewo woni e nguleeki ɓurtuki −71,2 °C walla −96,2 °F) ,[237] e ndunngu ɓurngu ɓuuɓde e nokkuuji goɗɗi. Koɗorɗe Roosiya mawɗe e nder geec Arktik e duuɗe Arktik Roosiya ina njogii weeyo polar.[244]

Feccere daande maayo Krasnodar Krai e dow maayo ɓaleejo, ko ɓuri teeŋtude e Sochi, e won e nokkuuji daande maayo e nder Kaukasus worgo ina njogii nokkuuji ɓuuɓɗi e nder weeyo ɓuuɓngo e ɓuuɓngo.[244] E nder diiwanuuji keewɗi Fuɗnaange Siberi e Fuɗnaange Roosiya, ndunngu ina yoori so yerondiraama e ndunngu ; nde wonnoo nokkuuji goɗɗi e nder leydi ndii ina keɓa toɓooli ɓurɗi heewde e nder yontaaji. Toɓooli ndunngu e nder ko ɓuri heewde e nokkuuji leydi ndii ina keewi ɓuuɓde no nees nii. Nokkuuji ɓurɗi hirnaange e nder diiwaan Kaliningrad e won e nokkuuji to fuɗnaange Krasnodar Krai e Kaukasus worgo ina njogii weeyo geec.[244] Diiwaan gonɗo e daande maayo Volga les e maayo Kaspi, kam e won e nokkuuji ɓurɗi hoɗde e Siberi, ina njogii weeyo ngo semi-arid.[245]

E nder ko ɓuri heewde e leydi ndii, ko yontaaji ɗiɗi tan ceertuɗi, ndunngu e ndunngu ; no ndunngu e ndunngu keewi juutde nii.[244] Lewru ɓurndu toowde ko lewru Yarkoma (Febariyee to daande maayo); ko ɓuri welde ko lewru sulyee. Ko mbaydiiji nguleeki mawɗi ngoni tippudi. E nder ndunngu, nguleeki ina ɓeydoo ɓuuɓde gila fuɗnaange haa worgo, gila hirnaange haa fuɗnaange. Sommer ina waawi wonde no feewi, hay to Siberi.[246] Waylo-waylo weeyo e nder leydi Roosiya ina addana yiite laddeeji heewde,[247] e ɓuuɓnude nokkuuji mawɗi ɗi leydi ndii jogii ɗii.[248]

Keewceeral nguurndam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Park ngenndiijo Yugyd Va nder leydi Komi woni parc ngenndiijo ɓurɗo mawnude e nder Yuroopu.

Roosiya, sabu mawnugol mum mawngol, ina jogii ekosistemaaji keewɗi, ina jeyaa heen jeereende polaar, tundra, tundra ladde, taiga, ladde jillondirnde e leɗɗe jaajɗe, steppe ladde, steppe, semi-jeere, e subtropik.[249] Fotde feccere e leydi Roosiya ko laddeeji,[9] ina jogii laddeeji ɓurɗi mawnude e winndere ndee,[250] ɗi njiylotoo ko yoga e gaas karbonik ɓurɗo heewde e winndere ndee.[250][251]

Keewceeral nguurndam leydi Roosiya ina waɗi 12 500 sifaa leɗɗe ɓuuɓɗe, 2 200 sifaa briyofit, fotde 3 000 sifaa lichen, 7 000–9 000 sifaa algae, e 20 000–25 000 sifaa funeeɓe. Fauna Roosiya ina waɗi 320 sifaa daabaaji, ko ina ɓura 732 sifaa colli, 75 sifaa kullon ladde, fotde 30 sifaa amfibiiji, 343 sifaa liɗɗi ndiyam laaɓɗam (endemism toowɗo), ko ina tolnoo e 1 500 sifaa liɗɗi ndiyam lamɗam, sifaa cylostoc e 9 ko ina tolnoo e 100–150 000 kullon ladde (endemisme toowɗo).[249][252] Ko ina tolnoo e 1 100 leɗɗe e daabaaji ɗi keewaani, ɗi ngalaa ɗo kaaɗi, ina tawee e deftere boɗeere leydi Roosiya.[249]

Ekosistemaaji leydi Roosiya fof ina ndesndaa e nder fotde 15 000 nokkuuji tawaaɗi e nder nokkuuji ceertuɗi, ina njogii ko ɓuri 10% e nokkuuji leydi ndii fof.[249] Ina heen 45 nokkuuji biosfeer,[253] 64 nokkuuji parkeeji ngenndiiji, e 101 nokkuuji tago.[254] Hay so tawii e nder ustaare, leydi ndii ina jogii haa hannde ekosistemaaji keewɗi ɗi nganndu-ɗaa ko ladde nde alaa ɗo haaɗi ; ko ɓuri heewde ko e nokkuuji taigaaji to bannge worgo, e tundra subaltik Siberi.[255] Roosiya ina joginoo limre 9,02 e hitaande 2019, woni 10ɓo e nder 172 leydi ; e leñol mawngol gadanol e nder winndere nde.[256]

Maandeeji ngenndiiji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]


 
Leydi e Yuroopu

Albaniya | Almaanya | Anndoora | Armaaniya | Aserbayjan | Belaruusiya | Bosniya e Herzegovina | Beljik | Biritaani-Mawndi | Bulgariya | Cekiya | Danemark | Estoniya | Farayse | Finland | Hispaanya | Holannda | Hunngariya | Irlannda | Islannda | Italiya | Jorjiya | Kibris | Korowaasiya | Latvia | Liechtenstein | Lituwaniya | Luksammbuur | Masedoniya | Malta | Moldowa | Monako | Montenegro | Norwees | Otiris | Poloonya | Portokeesi | Romaniya | Roosiya | San Marino | Serbiya | Sulowakiya | Suloweniya | Suwed | Suwis | Türkiye | Ukrayiina | Watikan | Yunan


 
Leydi e Aasiya

Afganistan | Armaaniya | Aserbayjan | Banngladesh | Ciina | East Timor | Japan | Jorjiya | Kammbooja | Laos | Monngoliya | Nepal | Roosiya | Sinngapuur | Tailannde | Turkiya | Wiyetnam