Idi na sadržaj

Leonardo da Vinci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Leonardo da Vinci
Rođenje14/15. april 1452.
Vinci, Italija
Smrt2. maj 1519.
Amboise, Francuska
PeriodVisoka renesansa
Vrsta umjetnostislikarstvo, skulptura, arhitektura
DjelaMona Lisa
Posljednja večera
Bogorodica na stijenama
Vitruvijev čovjek
UtjecaoRaffaello Santi, Tizian

Leonardo da Vinci (14/15. april 1452 − 2. maj 1519)[1] bio je italijanski slikar, arhitekt, pronalazač, muzičar, kipar, izumitelj, matematičar i inženjer. Najveći genij renesanse, čovjek koji utjelovljuje renesansni ideal svestrana čovjeka - višestruko nadarena čovjeka neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama. Nabrajanje njegovih neumjetničkih interesa graniči s neshvatljivim: anatomija, botanika, kartografija, geologija, matematika, aeronautika, optika, mehanika, astronomija, hidraulika, akustika, niskogradnja, tehnika proizvodnje oružja, planiranje gradova.

Njegova djela "Posljednja večera" (1495-97) kao i "Mona Lisa" (1503-06) spadaju među najpopularnije i najuticajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena.

Jedinstvena slava koju je Leonardo uživao u svom životu i to, filtrirana i očišćena od strane historijskog kriticizma, ostala je neokaljana do današnjeg dana bazirana na jednakoj unikatnoj univerzalnosti njegova duha. Leonardova univerzalnost je više nego višestruka. Istina, u vrijeme renesanse i perioda humanizma, višestrukost je bila visoko postavljena kvaliteta; ali nije bila bez razloga rijetka. Mnogi drugi dobri umjetnici su je posjedovali. Leonardova univerzalnost, s druge strane, bila je spiritualna snaga, isključivo njegova, koja je generirala u njemu neograničenu žudnju za znanjem i koja je vodila njegova razmišljanja i ponašanje. Umjetnik po dispoziciji, otkrio je da su njegove oči bile njegov glavni put do znanja; za Leonarda, vid je bio čovjekov najviši organ čula zato što vid sam pretvara činjenice u iskustva odmah, korektno, i sa sigurnošću. To znači da svaki fenomen koji je promatran postaje objekt znanja. Saper vedere ("znati kako vidjeti") postaje glavna tema njegovih pročavanja čovjekovih djela i kreacija prirode. Njegova kreativnost dostizala je u svako područje u kojem se koristilo grafičko predstavljanje: bio je slikar, kipar, arhitekt kao i inženjer. Ali on je išao i iznad svega toga. Njegov veličanstven intelekt, njegova neuobičajena snaga opservacije, te njegovo majstorstvo umjetnosti crtanja vodilo ga je u promatranje same prirode, koju je proučavao sa metodičnošću i ubacujući logiku - u čemu su njegova umjetnost i njegova znanost bile jednako zastupljene.[2][3]

Mona Lisa, 1506.
Posljednja večera
Crtež proučavanja embrija
Dama s hermelinom

Biografija

[uredi | uredi izvor]

1452.

  • Leonardo je rođen u mjestu Vinci, blizu Firence, 15. aprila 1452.

1460.

  • djetinjstvo u Vinciju
  • odlazi u Firencu, postaje šegrt u radionici kod Verrocchija (1469)

1470.

  • postaje član udruženja slikara (1472)
  • završava svoj prvi poznat crtež La valle dell'Arno ("Dolina Arna") (1473)
  • slika anđela na Verrocchiovom Krštenju Isusa Krista (1475)
  • slika Navješćenje (1477)
  • portret Ginevre de' Benci (1478)

1480.

  • slika San Gerolamo i Poklonstvo magova (1481)
  • napušta Firencu i odlazi u Milano, u službu kod Ludovica Sforze (1482–1483)
  • slika "Bogorodica na stijenama" (1483–1486)
  • počinje istraživati ljudsko letenje (1486)
  • anatomski crteži u rukopisima (1488–1489)

1490.

  • slika Dama s hermelinom (Portret Cecilije Gallerani)
  • dizajnira spravu za letenje (1492)
  • radi na velikoj equestrian statui Francesca Sforze (1493)
  • proučava otpornost raznih vrsta arkada (1494)
  • slika drugu sliku Bogorodica na stijenama (1494)
  • slika Posljednja večera (1495)
  • susreće matematičara Luku Paciolija, s kojim proučava Euklida (1496)
  • slika Madonna i dijete sa svetom Anom (1499)
  • napušta Milano (1499) da bi se vratio u Firencu, ostaje u Mantovi i Veneciji (1500)

1500.

  • Cesare Borgia zapošljava Leonarda kao vojnog inženjera (1502)
  • dizajnira ratne mašine i crta topografske mape (1502–1503)
  • crta studije za Bitku kod Anghiarija (1503–1506)
  • slika Mona Lisa (1504?)
  • proučava let ptica, dizajnira spravu za letenje, i pokušava riješiti kvadraturu kruga (1505)
  • proučava fluidne elemente: vodu, zrak i vatru (1506–1508)
  • vraća se u Milano (1508)
  • slika Sveta Ana (1509)

1510.

  • poduzima detaljna anatomska istraživanja (1510)
  • odlazi u Rim tražeći patronažu novog pape, Lava X (1513)
  • konstruira mehaničkog lava za krunidbu Franje I, kralja Francuske (1515)
  • slika autoportret (1515)
  • odlazi na dvor Franje I, Amboise (1516)
  • dizajnira palaču u Romorantinu (1517)
  • umire u Amboiseu 2. maja 1519.

Slikarstvo

[uredi | uredi izvor]

Najpoznatija slika Leonarda da Vincija je Mona Lisa.[2] Osim nje, poznato djelo je i Posljednja večera.

Ostala slikarska djela:

Pronalasci

[uredi | uredi izvor]

Samo jednostavno nabrajanje njegovih neumjetničkih interesa graniči sa neshvatljivim: anatomija, botanika, kartografija, geologija, matematika, aeronautika, optika, mehanika, astronomija, hidraulika, čovjekov let, akustika, niskogradnja, tehnika proizvodnje oružja, planiranje gradova...

Leonardov učinak je pregled toga izvanrednog perioda ljudske historije koji je poznat kao italijanska renesansa, perioda velikih kulturnih prednosti i velikih projekata. Leonardova djela su odraz čovjeka i žene toga doba, onoga što su osjećali i činili, sprava koje su gradili kako bi zauzvrat mogli graditi zgrade, palače, dvorce; mašine za vođenje rata, za rad, za proizvodnju i trgovinu svih onih roba čija dostupnost je bila od vrlo velike važnosti za vladare i njihove dvorove. No kako bilo, još važnije, Leonardovi pronalazci su svjedoci ko i šta je on bio - čovjek koji je bio oblikovan najomiljenijim i najstimulativnijim gradom toga doba, Firencom, i ko je bio potican na osnovu svog vlastitog uzorka istraživanja i skiciranja ideja i planova i koncentriran na više različitih sektora, rangiranih od hidraulike do mehanike, do letenja, do anatomije i do optike... Trebamo samo pogledati neke od najinteresantnijih ideja od svih sadržanih u više od 6.000 Leonardovih zapisa kako bismo shvatili veličinu njegovih misli.

Jedan od najznačajnijih pronalazaka je i padobran.[2]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Chilvers, Ian (2009). The Oxford Dictionary of Art and Artists (jezik: engleski). Oxford University Press. ISBN 978-0-19-953294-0.
  2. ^ a b c Biografija s stranice famous scientists učitano 2.5.2014 (en)
  3. ^ Biografija s stranice whoiswho učitano 2.5.2014 (de)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]